Kognitivno-bihevioralna terapija
Kognitivno-bihevioralna terapija je terapijski pravac usmjeren na aktivan pristup rješavanju konkretnih problema. U fokusu ovog terapijskog pristupa je međuodnos misli, emocija i ponašanja. Klijent dolazi s određenim problemom, koji se u suradnji s terapeutom identificira, a potom se postavljaju individualizirani ciljevi koji usmjeravaju terapijski proces. Glavne odrednice KBT-a jesu usmjerenost na sadašnje funkcioniranje te praktičnost pristupa. Radi se o najistraživanijem terapijskom pristupu, koji je za mnoge teškoće mentalnog zdravlja preporučen od strane Svjetske zdravstvene organizacije.
Suradnički odnos terapeuta i klijenta jedna je od važnih odrednica ovog terapijskog pristupa, no klijent preuzima aktivnu ulogu u procesu. Terapija je edukativna te klijent aktivno usvaja nova znanja i vještine korisne u prevladavanju problema, a uvježbava ih kroz izvršavanje akcijskih planova između dva terapijska susreta. Važna odrednica ovog terapijskog pristupa je kontinuirano praćenje i procjenjivanje napretka prema postavljenim ciljevima u svrhu prilagodbe terapije individualnim potrebama klijenta.
Koji su glavni KBT koncepti?
KBT je terapijski pristup koji se prvenstveno bavi mislima, osjećajima i ponašanjem. U KBT pristupu puno se pažnje posvećuje negativnim automatskim mislima – koje se pojavljuju u našem umu neovisno o našim željama, a radi situacije u kojoj se nalazimo ili iskustava koje smo prošli. KBT nas uči kako ove misli primijetiti, modificirati ili aktivirati u suočavanju s teškoćama.
Na idućoj razini su posredujuća vjerovanja – pravila, pretpostavke i stavovi koje imamo o sebi, svijetu i drugim ljudima. Ona su zapravo aktivno, plodno tlo za nastanak negativnih automatskih misli i istovremeno nam sužavaju pogled – sprečavaju da vidimo one stvari koje se ne podudaraju s njima.
Na najnižoj razini nalaze se čvrsta bazična vjerovanja. Ona su osnovna, duboka vjerovanja o sebi, svijetu i drugima. Često ih nismo niti sasvim svjesni, a nastala su u ranom djetinjstvu ili tijekom teških životnih iskustava. Ona su opća, generalizirana i vrlo duboka te samim time teže promjenjiva. Ako su negativna, najčešće su povezana sa idejom o nesposobnošću, nevoljenošću ili se vežu na obje kategorije.
Kako funkcionira KBT pristup?
Naša ponašanja i emocije su, prema KBT-u, direktne posljedice ovih misaonih procesa, a također ih dodatno potvrđuju i ojačavaju. Stoga se KBT prvenstveno bavi misaonim procesima kako bismo se lakše suočavali s teškoćama.
Pritom KBT koristi mnoge tehnike aktivnog suočavanja, uključujući bihevioralni eksperiment, sokratsko propitivanje, imaginacije i druge tehnike. Uz suvremene pristupe povezane s KBT-om (CFT, ACT, mindfulness) ovaj se tradicionalni pristup mijenja, omekšava i olakšava rješavanje teškoća.
Za koje je teškoće KBT namijenjen?
Kognitivno – bihevioralna terapija primjenjuje se za mnoge teškoće mentalnog zdravlja. Izuzetno je uspješna u radu s depresivnim i anksioznim teškoćama, uključujući i napade panike, agorefobije i druge specifične fobije, opsesivno – kompulzivne teškoće, suicidalnost, suočavanje sa stresom, teškoće u organizaciji učenja, ali i donošenje važnih životnih odluka poput odlučivanja o karijeri, izboru načina života i slično.
Je li KBT pristup primjeren u radu s djecom?
Kognitivno bihevioralna terapija primjenjuje se i u radu s djecom. U suradnji s roditeljima, dijete i terapeut postavljaju ciljeve tretmana na kojima se onda zajednički radi uz redovitu evaluaciju napretka. Dijete kroz rad s terapeutom uči o utjecaju svojih misli na vlastite osjećaje i ponašanje te uči nove vještine i strategije suočavanja s prisutnim teškoćama koje potom uvježbava između susreta.
Iako je glavni sudionik terapije dijete, aktivnu ulogu preuzimaju i roditelji koji pružaju podršku djetetu i pomažu mu da znanja i vještine stečene na tretmanu primijeni u svakodnevnom životu. Tehnike kognitivno bihevioralne terapije prilagođavaju se potrebama djece. Terapijski proces je često kreativan, uz upotrebu igre, crtanja i drugih strategija.
