Psihologijska dijagnostika djece
Psihologijska dijagnostika je specijalistički postupak procjenjivanja trenutnog psihološkog funkcioniranja osobe, s ciljem davanja mišljenja i preporuka o potrebi daljnjeg postupanja ili tretmana. Tijekom dijagnostike koriste se standardizirani i nestandardizirani (opservacijski) instrumenti.
Obzirom na raznolikost dobi i potreba klijenta, psihologijska dijagnostika traje između dva sata (za najmlađu djecu) i 6 sati (za odrasle koji rade složenu diferencijalnu dijagnostiku).
Psihologijska dijagnostika sastoji se od:
- Uvodnog intervjua– uvodni intervju važan nam je radi dobivanja anamnestičkih podataka o klijentu i informacija o bilo kakvim teškoćama funkcioniranja, ali i snagama klijenta.
- Subjektivnog opažanja ispitivača – ispitivačevo opažanje funkcioniranja klijenta u interakciji tijekom same dijagnostike
- Primjene standardiziranih psiholoških mjernih instrumenata – standardizirani psihološki testovi su objektivne naravi i pružaju direktan uvid u klijentov intelektualni kapacitet, izvršne funkcije, ličnost i emocionalno funkcioniranje. Ovisno o dobi i/ili naravi poteškoće zbog koje je ispitanik došao na dijagnostiku, određuje se koji će se dijagnostički instrumenti koristiti.
- Primjene nestandardiziranih (opservacijskih) instrumenata – niz vlastito izrađenih upitnika ili testova koji nisu standardizirani u Hrvatskoj, no psihologu daju širu, detaljniju i precizniju sliku funkcioniranja klijenta.
Psihologijska dijagnostika djece provodi se na zahtjev roditelja, odgojno obrazovne ili zdravstvene ustanove, ili na prijedlog psihologa kod kojeg je dijete uključeno u tretman teškoća emocionalnog funkcioniranja.
Važno je imati na umu da su određene dijagnoze (neurorazvojne i dijagnoze vezane za emocionalno funkcioniranje) vezane uz dob, odnosno neke se dijagnoze mogu odrediti tek nakon navršene određene kronološke dobi.
Postoje tri tipa psihologijske dijagnostike djece koja se provode u našoj ustanovi:
- Psihologijska dijagnostika djece od rođenja do treće godine – ovim postupkom procjenjuje se osnovni psihofizički razvoj djeteta, uz praćenje razvojnih miljokaza za dijete na području krupne motorike, fine motorike, razvoja govora i komunikacije, socijalnog razvoja, emocionalnog razvoja i spoznajnog razvoja. U ovoj dobi ključna je dijagnostika psihologa (uz druge stručnjake) radi uočavanja evenutalnih neurorazvojnih odstupanja.
- Psihologijska dijagnostika djece od navršene tri godine do 5 godina i 11 mjeseci – u ovom periodu moguće je provesti složenu dijagnostiku koja uključuje gore navedena područja, ali isto tako uključuje i razvoj pažnje i izvršnih funkcija, govora i jezika, senzomotorike, vidno- prostornog snalaženja te pamćenja i učenja. Također je moguće provesti i procjenu regulacije emocija i ponašanja, odnosno emocionalnog funkcioniranja u skladu s dobi.
- Psihologijska dijagnostika djece i mladih od navršenih 6 godina do 17 godina – u ovom periodu moguće je provesti složenu dijagnostiku koja uključuje sve relevantne aspekte razvoja, a sadrži i procjenu eventualnih teškoća emocionalnog funkcioniranja, primjereno dobi.
Često postavljena pitanja (FAQ)
Koje instrumente koristimo u dijagnostici?
U dijagnostici se, ovisno o dobi i cilju procjene, koristi jedna od kombinacija standardiziranih psiholoških testova:
- Testovi sposobnosti i razvojni testovi
- Razvojni test Čuturić (RTČ) – od 1 mjeseca do 8 godina namijenjen ispitivanju psihomotoričkog razvoja dojenčadi, male djece i predškolske djece. Njime se ispituje razvoj psihomotorike, okulomotorike, emocionalnosti, govora, slušno-motoričkih reakcija, komunikacije i društvenosti te verbalnog izražavanja znanja.
- Naglierijev test neverbalne sposobnosti (NNAT) – od 5 do 17 godina neverbalna mjera sposobnosti za školovanje, neovisna o kulturi. Temelji se na likovnim matricama koje su razvijene s ciljem ispitivanja sposobnosti bez zahtijevanja znanja čitanja, pisanja ili govora.
- Test opterećenja pažnje – d2 – od 9 do 60 godina Mjeri brzinu rada, kvalitetu, brižljivost i točnost obrade te koncentraciju.
- Wechslerov test inteligencije za djecu – WISC-IV-HR – od 6 do 16 godina i 11 mjeseci jedan od najpoznatijih i najčešće upotrebljavanih testova inteligencije za djecu koji pruža informacije o općoj intelektualnoj sposobnosti djeteta, te o nizu njegovih specifičnih kognitivnih sposobnosti. Primjenom WISC-a-IV moguće je identificirati djecu s umjerenim ili težim poteškoćama u učenju i čitanju, djecu s ADHD-om, emocionalnim teškoćama, teškoćama ponašanja, oštećenjima sluha, te s problemima u produkciji i razumijevanju govora. Koristi se u okviru identifikacije i procjene razvojnog zaostajanja, kao sastavni dio baterija za neuropsihološku procjenu djece i adolescenata, te za identifikaciju nadarene djece
- ASEBA – Achenbachov sustav empirijski utemeljene procjene – od 1.5 do 18 godina – namijenjen je brzom ispitivanju širokog raspona dječjih problema, a sadrži skale za roditelje/skrbnike, učitelje/odgojitelje te samoiskaznu skalu koju ispunjavaju djeca od 11 do 18 godina.
- Testovi ličnosti i emocionalnog funkcioniranja
- Beckovi inventari za mlade – BYI-II – od 7 do 18 godina sastoje se od pet inventara samoiskaza koji se koriste za zahvaćanje doživljaja depresije, anksioznosti, ljutnje, ometajućeg ponašanja i samopoimanja djece i adolescenata.
- Inventar za ispitivanje ličnosti za adolescente (PAI-A) – od 12 do 18 godina objektivni inventar samoopisa namijenjen za kliničko ispitivanje adolescenata. Koristan je za dobivanje informacija relevantnih za kliničku dijagnozu, planiranje tretmana i trijažu psihopatologije.
- Ljestvica simptoma traume kod djece – TSCC – od 8 do 16 godina mjera samoiskaza o posttraumatskoj patnji i boli, te s njom povezanoj simptomatologiji. Namijenjena je procjenjivanju djece koja su proživjela traumatske događaje, uključujući i tjelesno i spolno zlostavljanje, međuvršnjačko nasilje, velike gubitke, svjedočenje nasilju nad drugima i prirodne katastrofe.
- Ljestvica simptoma traume kod mlađe djece – TSCYC – od 3 do 12 godina standardizirani je izvještaj roditelja/ skrbnika, koji navodi traumatske simptome kod djece.
- Skala depresivnosti za djecu i adolescente – SDD – od 10 do 18 godina namijenjena za mjerenje depresivnosti.
- Skala strahova i anksioznosti za djecu i adolescente – SKAD-62 – od 10 do 18 godina namijenjena za procjenu dominantnog tipa anksioznih teškoća prisutnih kod djece i adolescenata.
- Skala suočavanja sa stresom za djecu i adolescente – SUO – od 9 do 18 godina daje informacije o čestini i procjeni efikasnosti korištenja određenih stilova suočavanja.
- Projektivna tehnika Mozaik – PTM služi za otkrivanje osnovnih i dominantnih psihičkih procesa koji odgovaraju pojedinim kliničkim slikama ili tipičnom načinu reagiranja pojedinca.
Dodatni neuropsihološki testovi
- Bender vizualno-motorički geštalt test – BG- II – od 4 do 85 godina koristan za ispitivanje nadarenih osoba, osoba s razvojnim zaostajanjem, te osoba s teškoćama (specifične teškoće u učenju, ADHD, emocionalne teškoće, poremećaj iz spektra autizma, Alzheimerova bolest). Također je koristan u neuropsihološkim ispitivanjima, pri otkrivanju organskih oštećenja i stupnja razvoja živčanog sustava, te za procjenjivanje vizualne zrelosti, vizualno-motoričke integracije, stila odgovaranja, reakcija na frustraciju, sposobnosti ispravljanja pogrešaka, motivacije i vještina dosjećanja.
- Reyev test složenog lika i pokus s prepoznavanjem – RCFT – od 6 do 89 godina rezultat u testu pokazatelj je mnogih neurokognitivnih funkcija, poput perceptivnog shvaćanja, pažnje, snage vizualnog pamćenja, perceptivne organizacije, dugoročnog prostornog (spacijalnog) pamćenja te motoričkog funkcioniranja.
- Test za deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj – ADHDT – standardizirani izvještaj roditelja/skrbnika osobe sa sumnjom na ADHD ili osobe sa sumnjom na teškoće ponašanja.
Među nestandardiziranim instrumentima, odnosno opservacijskim instrumentima, koristimo najčešće upitnike i materijale vlastite izrade te dva testa koji se trenutno nalaze u standardizaciji:
- Skala repetitivnih ponašanja u ranom djetinjstvu – RBS – koristi se kao izvještaj roditelja/skrbnika o specifičnim ponašanjima koja djeca pokazuju u ranom djetinjstvu
- NEPSY – II – Neuropsihologijska baterija namijenjena ispitivanju djece u dobi od 3 do 12 godina, u pet područja funkcioniranja: pažnja i i izvršne funkcije, govor i jezik, senzomotorika, vidno- prostorna funkcija i pamćenje i učenje.
Kako izgleda psihologijska dijagnostika?
Dijagnostika se sastoji od nekoliko važnih elemenata. Na samom početku, psiholog će roditelju dati anamnestički upitnik koji će roditelj popuniti (prije susreta ili na samom susretu) te će zajednički sa psihologom razgovarati o svom djetetu.
Nakon toga slijedi sama dijagnostika, koja traje između 2 i 4 sata, ovisno o dobi i teškoćama djeteta. Za to vrijeme roditelj ispunjava druge samoiskazne upitnike koji su indicirani.
Roditelj potom dobiva povratnu informaciju o rezultatima dijagnostike te se sa psihologom dogovara o daljnjem postupanju.
Koja je cijena psihologijske dijagnostike?
U koje svrhe se provodi psihologijska dijagnostika?
Dijagnostika se provodi u više različitih svrha:
– radi prve procjene prije uključivanja u tretman, radi utvrđivanja napretka tijekom samog tretmana ili radi donošenja zaključnog mišljenja na kraju tretmana
– radi procjene potencijalnih teškoća u učenju, ADHD-a, drugih razvojnih teškoća djeteta, a u svrhu određivanja primjerenog oblika školovanja
– radi utvrđivanja razvojnog statusa i teškoća djeteta s razlogom ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi
– na traženje drugih stručnjaka (psihologa, psihijatra, neuropedijatra, edukacijskog rehabilitatora…) kao dio timske procjene
Ako već imate nalaz psihologa i želimo se samo uključiti u terapiju, morate li opet prolaziti psihologijsku dijagnostiku?
Molimo da provjerite našu podstranicu psihologijski tretman.
Možete li doći na psihologijsku dijagnostiku u svrhu traženja drugog mišljenja?
Da, provodimo ponovljenu psihologijsku dijagnostiku. U slučaju da imate nalaze drugih kabineta ili ustanova, zamolit ćemo vas da nam nalaze pošaljete ili donesete na uvid. Ukoliko su stariji od 6 mjeseci, moguće je da je došlo do značajne promjene u razvoju i funkcioniranju djeteta te je dijagnostiku moguće ponoviti.
Jesu li naši nalazi prihvaćeni u drugim ustanovama?
Da, naši su nalazi prihvaćeni u obrazovnim, socijalnim i drugim ustanovama. Prema uputi Ministarstva obrazovanja od 21. svibnja 2019. godine, sve su ustanove dužne prihvatiti nalaze učinjene dijagnostike logopeda, psihologa i drugih stručnjaka, neovisno o tome je li dijagnostika učinjena u javnim ili privatnim ustanovama.
